Monday, February 6, 2012

Razvoj govora i jezika kod dece

Od momenta nastanka i otkrića zastoja u razvoju govora i jezika do dijagnostikovanja, a posebno do započinjanja tretmana, često prođe i više godina. Za to vreme, pokušavajući da dobiju odgovore na svoje nedoumice, roditelji obilaze brojne institucije, nesvesni činjenice da je vreme koje prolazi teško nadoknadivo. Naime, oni nisu upućeni u to da za razvoj govora i jezika postoji takozvani kritični period.

Bez ranog otkrivaenja nema ni rane dijagnoze, a bez ove dve aktivnosti ne može se obezbediti pravilna i efikasna rehabilitacija.

Kada su sposobnosti deteta da razume ili produkuje govor znatno ispod očekivanog nivoa za njegov mentalni uzrast, radi se o kašnjenju govora koje može da bude različitog stepena. Svaki nivo pomenutog govorno-jezičkog razvoja je vezan za određeni kritični period kada se data govorna aktivnost konstituiše.

Sve faze dečijeg govora bitne

Creative Commons License photo credit: koka_sexton

Kako prepoznati odstupanja od urednog tj. tipičnog razvoja govora? Pre svega potrebno je poznavati neke karakteristike uobičajenog razvoja govora kod većine dece:

Slušanje i razumevanje

Od rođenja do 3 meseca

  • Boji se jakih zvukova.
  • Utiša ili se smeje kada mu se govori.
  • Izgleda da prepoznaje vaš glas i smiri se ako plač.
  • Povećava ili smanjuje cuclanje kao odgovor na zvukove.


4-6 meseci

  • Pokreće oči u smeru odakle dolaze zvukovi.
  • Odgovara na promene u tonu vašeg glasa.
  • Primećuje igračke koje proizvode zvukove.
  • Obraća pažnju kada čuje muziku.

Od 7 meseci do godinu dana

  • Uživa u igrama skrivanja lica iza dlanova.
  • Okreće se i gleda u smeru odakle dolaze zvukovi.
  • Sluša kada mu se govori.
  • Prepoznaje reči za obične predmete poput “šoljica”, “cipela” i “sok”.
  • Počinje odgovarati na zahteve (“Dođi ovamo”, “Želiš li još”).

1 – 2 godine

  • Pokazuje na nekoliko delova tela kada se upita.
  • Sluša jednostavne zapovesti i razume jednostavna pitanja (“Kotrljaj loptu”, “Poljubi bebu”, “Gde je cipela?”).
  • Sluša kratke priče, pesmice i stihove.
  • Pokazuje slike u knjizi kada se imenuju.

2 – 3 godine

  • Razume razlike u značenju (“idi – stani“ , “unutra – van“, „veliko – malo“ , “gore – dole“).
  • Sluša dve zapovesti za redom („Uzmi knjigu i stavi je na sto“)

3 – 4 godine

  • Čuje vas kada ga zovete iz druge sobe.
  • Sluša televiziju ili radio na istom nivou glasnoće kao i ostali  članovi porodice.
  • Razume jednostavna pitanja:„Ko?“ „Šta?“ „Gde?“ „Zašto?“.

4 – 5 godina

  • Obraća pažnju na kratke priče i odgovara jednostavnim pitanjima o njima.
  • Čuje i razume veći deo onoga što je rečeno kod kuće i u vrtiću.

Govor

Od rođenja do 3 meseca

  • Proizvodi glasove i zvukove zadovoljstva (guče).
  • Plače različ ito za zadovoljavanje različ itih potreba.
  • Smeši se kada vas vidi.

Treba se zabrinuti ako:

  • majka ne komunicira sa detetom
  • postoje teškoće u hranjenju zbog oralno-motornih problema

4-6 meseci

  • Brbljivi zvukovi koji liče govoru s više različitih zvukova, uključujući p, b i m (pa-pa, ba-ba, ma-ma…)
  • Vokalizira uzbuđenje i nezadovoljstvo.
  • Proizvodi grgljajuće zvukove kada se ostavi sam ili kada se igra sa vama.

Treba se zabrinuti ako:

  • Dete veći deo vremena ćuti
  • Ne razvija kontakt očima
  • Slabo ili nikako reaguje na buku

7 meseci – godinu dana

  • Brbljanje ima i duge i kratke grupe zvukova kao „tata upup bibibibi“.
  • Koristi se govorom ili zvukovima koji nisu plač kako bi dobilo i zadržalo pažnju.
  • Imitira različite govorne zvukove.
  • Izgovara 1 ili 2 reči (pa-pa, tata, mama) iako ne moraju biti jasni.

Treba se zabrinuti ako:

  • se ne upušta u vokalnu igru sa odraslima
  • nije počelo ili je prestalo brbljati
  • nema dosledne reakcije na buku
  • ne pokušava komunicirati vokalizacijom ili pokazivanjem
  • ne reaguje na pojedine reči i zapovesti
  • ne služi se nizom različitih glasova u raznim intonacijama

1 – 2 godine

  • Svakog meseca izgovara sve više reči.
  • Koristi 1 – 2 upitnih reči (“Gde je maca?”, “ide pa-pa?”, “Što to?”).
  • Slaže po 2 reči zajedno (“još kolača”,“neće soka”, “mamina knjiga”).
  • Koristi mnoge različite suglasnike koji dolaze na početku reči.

Treba se zabrinuti ako:

  • ne razume verbalne naloge (npr. “daj medu“)
  • nije zainteresovano za govor
  • ne pokušava oponašati govor odraslih
  • samo „mumlja“ i pokazuje predmete, bez korišćenja reči

2 – 3 godine

  • Ima reč za skoro sve oko sebe.
  • Koristi 2 – 3 „rečenice“ kako bi pitalo i razgovaralo o stvarima.
  • Njegov govor je razumljiv veći deo vremena i većini slušatelja koji ga poznaju.
  • Često traži ili usmeruje pažnju na predmete tako što ih imenuje

Treba se zabrinuti ako:

  • ne izvodi dvočlane zapovesti
  • ne povezuje dve reči
  • govor je nerazumljiv bliskim osobama
  • ne razvija se simbolička igra

3 – 4 godine

  • Govori o aktivnostima u vrtiću ili kućama svojih prijatelja.
  • Ljudi izvan porodice obično razumeju detetov govor.
  • Koristi mnoge rečenice koje imaju 4 ili više reči.
  • Obično govori lako, bez ponavljanja slogova ili reči


Treba se zabrinuti ako:

  • ima nerazumljiv govor
  • vokabular i rečenična konstrukcija su siromašni
  • izraženija i produžena nefluentnost govora (fiziološko mucanje)

4 -5 godina

  • Proizvodi glasove jednako čisto kao i ostala deca.
  • Koristi rečenice sa mnogo detalja (npr. Volim čitati svoje slikovnice).
  • Priča priče koje su dosledne temi.
  • Lako komunicira kako sa drugom decom tako sa odraslima.
  • Izgovara veći deo glasova pravilno osim nekoliko kao što su l, lj, r, s, z, c, š, č , ć , đ, dž (potrebna procena logopeda)
  • Koristi se gramatikom jednako dobro kao i ostali članovi porodice.

Treba se zabrinuti ako:

  • ne može ispričati kratak sled događaja
  • postoje teškoće u razumevanju složenih jezičkih konstrukcija
  • govor je nerazumljiv
  • prisutna je loša artikulacija
  • nefluentnost se ne gubi
  • postoje teškoće u sporazumevanju sa drugom decom

Detetu – predškolcu, u svojoj šestoj godini izgovor glasova bi trebao biti u potpunosti u skladu sa sistemom glasova materinjeg jezika, dete pravilno i vešto koristi gramatiku materinjeg jezika, govorno – jezički nivo koji je dostignut je preduslov za početak razvoja čitanja i pisanja, te spremno može da pođe u školu.

Autor teksta je naša saradnica
specijalista logopedije
Nataša Labović
natasalabovic.blogspot.com

logopedlab.blogspot.com

Freelance Web Developer
FacebookPrintEmailShare

Dodajte svoj komentar

Recite nam šta mislite...
i ako želite svoju sliku uz komentar, preuzmite gravatar!

Partly powered by CleverPlugins.com