Besplatne udžbenike (na korišćenje) od ove godine dobijaće i učenici trećih razreda osnovne škole, a u Beogradu svi osnovci – glavne su „vesti“ sa debate „Kome smetaju besplatni udžbenici„, održane u organizaciji Demokratskog političkog foruma i fondacije „Fridrih Ebart“.
Ideja o projektu pokrenuta je pre tri godine, kada smo takođe učestvovali na debati o besplatnim knjigama. Predstavnici Udruženja RODITELJ, prisustvovali su i ovoj debati i učestvovali u raspravi, pa želimo da detaljno izvestimo roditelje o svemu što smo tamo čuli.
- Utisak je da su za projekat besplatnih udžbenika svi – od vlasti, preko nastavnika, roditelja, nevladinih organizacija i izdavača. Ali, o tome kako ovaj projekat treba da se sprovodi, kao i o načinima kako da se reše mnogobrojni problemi, mišljenja su veoma suprostavljenja, a naš utisak, kao civilnog sektora je, da ne postoji dobra volja ministarstva da prihvati konkretne primedbe i predloge upućene ovom ambicioznom državnom projektu.
- Na početku debate, okupljenima, kojih je bilo gotovo 60 (plus brojni novinari) obratio se Dragoljub Mićunović, predsednik Demokratskog političkog foruma, čijaje u stvari ideja projekat Besplatnih udžbenika. Podsetio je da imamo ustavnu obavezu da država dodeljuje besplatne udžbenike za osnovnu školu, jer u Ustavu piše da je „osnovnoškolsko obrazovanje besplatno“.
- Ministar obrazovanja Žarko Obradović se pohvalio da je do sada besplatne udžbenike dobio 147.921 učenik u Srbiji. On je naglasio da je taj projekat dobar i da ministarstvo od njega neće odustati i da ostaju pri svome da će se knjige koristiti tri generacije. On se osvrnuo i na kritike koje dolaze od pojedinih izdavača i stručne javnosti, da je razdvajanje udžbenika i radnih svezaka loše i da će uticati na kvalitet nastave, naglasivši da je „to na vreme rečeno izdavačima“ i da ovaj projekat očigledno nekome smeta iako je „Srbija socijalno odgovorna država i da će obezbediti besplatne udžbenike“.
- Gradonačelnik Dragan Đilas je najavio da će grad Beograd umesto postupnog uvođenja, već od ovog septembra obezbediti besplatne knjige za sve beogradske osnovce, njih oko 120.000. On je naglasio da su u tu svrhu već planirali 100 miliona dinara u gradskom budžetu, a da će, ako to ne bude dovoljno, uzeti i kredit!
- On je dodao i da je plan da uskoro đaci imaju dve vrste knjiga, one nose kući i one koji ostaju u školi, pa će na taj način torba biti lakša. Takođe je rekao da ne vidi u čemu je problem da deca uče iz polovnih knjiga jer je to i njegova generacija radila.
- Osim beogradskih osnovaca, kao „socijalno odgovorne“ lokalne samouprave pomenute su Jagodina, Čačak i pokrajina Vojvodina, koje su izdvjalae novac za besplatne udžbenike za decu na svojoj teritoriji, a pozvali su i ostale lokalne samouprave da se izjasne.
-
Žustra debata, bez konkretnih zaključaka
A ŠTA KAŽE STRUKA?
- Profesor Ivan Ivić jedan od najvećih stručnjaka u ovoj oblasti i autor knjige „Vodič za dobar udžbenik“ – „Biblije“ za idavače udžbenika, bio je veoma jasan iznoseći primedbe vezane za projekat – od kojih se većina poklapa sa stavom Udruženja RODITELJ – a to je da je sjajno da svi učenici dobiju besplatne udžbenike, ali da ako država ne može to da obezbedi, da je bolje takve knjige dodeliti samo jasno definisanim kategorijama siromašnih porodica, što bi omogućilo da deci iz tih porodica budu obezbeđene knjige za sve razrede.
- Ivić je kritikovao i rešenje po kojem su učenici obavezni da vrate udžbenike na kraju školske godine, čime je, kako je naveo, „đacima onemogućeno da aktivno rade na knjizi“. Tako]e, stav je profesora Ivića da razdvajanje udžbenika na radne i neradne neće uticati na poboljšanje kvaliteta školskih knjiga.
- Sličnog mišljenja je i Ana Pešikan, takođe jedna od autora pomenutog priručnika, koja je naglasila da besplatni udžbenici ne smeju biti n štetu kvaliteta udžbenika i nastave, a da se to ovde može dogoditi.
- Gordana Knežević Orlić, direktorka izdavačke kuće „Klett“, je istakla da ministarstvo nigde nije objavilo projekat, da se ne zna ko su njegovi autori i šta sve taj projekat sadrži. Takođe, da se zahtevi da se razdvoje knjiga i radna sveska u roku od tri meseca ne samo neozbiljni, već da se na taj način krši Zakon o javnim nabavkama, kao i Pravilnik o izdavanju udžbenika koji je isto to ministarstvo donelo.
- Angelina Radulović iz Udruženja RODITELJ je rekla da ovakva mera mnogim roditeljima neće značiti ništa, jer će oni, da bi decu poštedeli stresa zbog zabrane pisanja i aktivnog korišćenja udžbenika svakako kupiti komplet knjiga, pa se postavlja pitanje zašto se tako troše pare koje mogu na bolji način da se upotrebe.
- Iako podržavamo ideju dodele besplatnih udžbenika, nikako kao roditelji ne želimo da to ide na uštrb dece i kvaliteta nastave, jer onda dolazimo u apsurdnu situaciju da novac umesto za idžbenike dajemo za privatne časove čak i za decu u mlađim razredima osnovne škole. Čini se da se vodi računa o političkim interesima ministarstva, o interesima nastavnika, izdavača, samo o tome šta je realno za decu bolje NIKO ne brine.
- Pominje se Slovenija kao primer dobre prakse, čiji „model“ mi prepisujemo, a „zaboravlja se“ da je tamo posle 10 godina eksperimentisanja sa ovakvim načinom dodele udžbenika na kraju rezultat đaka na testu znanja – PISA testu znatno lošiji i da oni polako napuštaju taj model.
Opšti utisak sa debate je da je većina učesnika iznela veoma realne i trazumne primedbe na projekat koji u globalu podržava i smatra dobrim.
– Da država u ovom momentu ne može da obezbedi besplatne udžbenike za sve, te da je bolje da onda obezbedi za SVE UGROŽENE kategorije, sa manje više sličnim novcem.
– Na tu primedbu predstavnici vlasti su odgovorili da bi to bila politička diskriminacija dece (a kao kontraargument tome da je i plaćanje knjiga svim osnovcima samo u Beogradu takodje diskriminacija i daleko od pojma socijalne pravde koju zagovaraju).
– Da se razdvajanjem udbženika i radnih svezaka radi uštede države, vraćamo unazad u nastavnom smislu i da se gubi mogućnost da deca aktivno koriste udžbenik
– Da je vraćanje knjiga vrlo problematično – jer je teško da se očuvaju 3 godine, da su deca pod stresom, a i nastavnici zbog pritiska da se „knjiga ne dira“, da se postavlja pitanje kako će deca obnavljati gradivo iz prethodnih razreda, kako će spremati malu maturu i sl…
– Da ogroman broj škola nema toplu vodu, lopte, didaktički materijal i da bi to bilo stvarno ulaganje u obrazovanje, jer su udbženici samo jedan mali njegov deo
– Da se ne znaju jasni kriterijumi u kom slučaju se knjiga smatra oštećenom i ko to onda plaća – roditelji ili država?
– Da se ne sme koristiti termin besplatni Udžbenici, već besplatno korišćenje udžbenika
Ali, posle čitave diskusije, čini se da ministarstvo nema nameru da uvaži primedbe i da nastavlja po svom, sa svojim idejama, bez uvažavanja barem onih primedbi koje su na mestu i koje se mogu uvrstiti u projekat. Pitanje je samo U ČIJEM JE TO INTERESU?
Kako su mediji izvestili o debati
Stav jednog od sindikata u prosveti
Dragi roditelji, recite nam svoje mišljenje, veoma nas zanima, kakva rešenja bi po vama, bila najbolja?